Skolioza kičme: kako da je prepoznaš, ublažiš bol i popraviš držanje

Skolioza kičme je jedno od najčešćih stanja kičmenog stuba sa kojim se sreću pacijenti svih uzrasta. Kod nekih se otkriva u detinjstvu, na sistematskom pregledu ili zbog asimetrije ramena koju primete roditelji. Kod drugih se prepoznaje tek u odraslom dobu, najčešće zbog hroničnog bola u leđima ili nalaza magnetne rezonance koji pominje skoliotičnu krivinu.

Bez obzira na uzrast u kome se otkrije, pravovremena dijagnoza otvara prostor za uspešno lečenje. Kod dece i adolescenata, terapija često zaustavlja napredovanje krivine, dok kod odraslih pomaže u smanjenju bola i sprečavanju daljeg pogoršanja.

U Fizio Ahil centru u Novom Beogradu, lečenje skolioze počinje pregledom, na osnovu kojeg se pravi individualan plan terapije prilagođen tipu krivine, uzrastu i tegobama pacijenta.

Šta je skolioza kičme i zašto nastaje

Skolioza je bočno zakrivljenje kičmenog stuba veće od 10 stepeni, mereno po Cobb-ovom uglu na rendgenskom snimku. Umesto da kičma posmatrana s leđa bude prava linija, kod skolioze poprima oblik slova “C” ili “S”. Ali to je samo deo priče. Ono što se ne vidi golim okom je rotacija pršljenova. Skolioza kičme je trodimenzionalni deformitet, jer se pršljenovi savijaju u stranu i okreću oko svoje ose, što kasnije utiče i na položaj rebara, ramena, lopatica i karlice.

Uzroci skolioze su različiti:

  • idiopatska skolioza je najčešća i čini oko 80% svih slučajeva; uzrok je nepoznat, a najčešće se javlja kod dece i adolescenata u periodu puberteta, između 10. i 15. godine, kada kičma raste ubrzano i krivina može da napreduje za nekoliko stepeni za samo par meseci
  • adultna skolioza je nastavak nedijagnostikovane ili nedovoljno tretirane adolescentne idiopatske skolioze (krivina je postojala i u mlađim godinama, ali nije bila prepoznata, a tokom godina je napredovala)
  • kongenitalna skolioza nastaje zbog urođenih anomalija pršljenova i otkriva se rano u životu
  • neuromuskularna skolioza se razvija kod osoba sa neurološkim oboljenjima poput cerebralne paralize ili mišićne distrofije, jer oslabljeni mišići ne mogu adekvatno da podrže kičmu
  • degenerativna ili tzv. de novo skolioza se javlja kod odraslih, najčešće posle 40-50. godine, kao posledica propadanja međupršljenskih diskova, artroze fasetnih zglobova i smanjenja koštane gustine; kod žena posle menopauze, kombinacija osteoporoze i degenerativnih promena dodatno ubrzava razvoj krivine
  • funkcionalna skolioza je privremena krivina koja nije strukturalna, već je posledica drugih faktora poput razlike u dužini nogu ili mišićnog disbalansa, i često se može korigovati ciljanim tretmanom

Od tipa skolioze zavisi i pristup lečenju. Strukturalna skolioza znači trajnu promenu u građi kičme i traži dugoročno praćenje, dok kod funkcionalne tretman uzroka može doprineti povlačenju tegoba. Zato je dijagnoza prvi i najvažniji korak.

Kako prepoznati skoliozu

Skolioza retko izaziva bol u ranoj fazi, posebno kod dece. Češće se prepoznaje vizuelno, po asimetrijama koje postaju vidljive kada osoba stoji u opuštenom stavu ili se sagne napred.

Skolioza kod dece i adolescenata

Roditelji najčešće ne primete prvi skoliozu. Upozorenje obično stiže od učitelja, lekara na sistematskom ili trenera. Znaci na koje treba obratiti pažnju:

  • jedno rame više od drugog
  • jedna lopatica više štrči, što se posebno vidi kada se dete sagne napred
  • asimetrija struka ili kukova, gde jedna strana deluje izvijenije
  • glava nije iznad sredine karlice, već je blago pomerena u stranu
  • odeća “stoji krivo”, pantalone padaju neravnomerno, košulja se uvija na jednoj strani
  • dete se često naginje na jednu stranu dok sedi ili stoji

Jednostavna provera koja može da se uradi kod kuće je Adamov test. Dete stoji uspravno, spaja stopala, opušta ruke i saginje se napred za 90 stepeni u struku. Iz tog ugla, gledano sa leđa, jasno se vidi da li je jedna strana leđa ispupčenija od druge. Ako se uoči izražena asimetrija, posebno u predelu lopatica ili rebara, vreme je za odlazak kod fizijatra. Adamov test je orijentaciona provera, ne dijagnoza, pa svaka sumnja traži stručnu procenu.

Sistematski pregledi u školi pomažu i tu se često prvi put primeti deformitet, ali roditelji ne treba samo na njih da se oslone. Kod kuće je dobro raditi povremene provere: Adamov test svakih nekoliko meseci, kao i obraćanje pažnje na to kako dete sedi, stoji, nosi ranac i da li se odeća pravilno spušta. Sumnja je dovoljan razlog za odlazak kod fizijatra. Kada je dijagnoza postavljena, kontrole na svakih 6 meseci dok traje period rasta su standard, jer se progresija krivine prati i terapija prilagođava.

Rana dijagnoza je najveći faktor uspeha kod skolioze kod dece, jer što ranije se prepozna i počne sa terapijom, to su rezultati bolji.

Skolioza kod odraslih

Kod odraslih je redosled često obrnut. Prvo dolazi bol, pa onda otkrivanje skolioze, ponekad slučajno na snimku koji je rađen iz drugog razloga. Tipični simptomi uključuju hroničan bol u leđima koji ne reaguje na uobičajene mere, brz zamor pri dugom stajanju ili sedenju, osećaj da se nehotice naginješ na jednu stranu, glavobolje koje kreću iz predela vrata, a kod težih krivina i otežano disanje pri naporu.

Jačina bola kod odraslih sa skoliozom nije u direktnoj vezi sa stepenom krivine. Osoba sa relativno malom krivinom može da ima ozbiljne tegobe, dok neko sa većom krivinom funkcioniše skoro bez bola. Bol češće dolazi od umora mišića, spazma i degenerativnih promena na fasetnim zglobovima nego od samog stepena zakrivljenja. Zato se kod odraslih svaki slučaj posebno procenjuje, klinički i radiološki, pre nego što se predloži terapija.

Kod odraslih radiološka korekcija krivine nije moguća. Cilj lečenja je smanjenje bola, jačanje muskulature koja podržava kičmu, poboljšanje pokretljivosti i sprečavanje dalje progresije. Pacijenti koji se posvete redovnoj fizikalnoj terapiji često postižu primetno bolje funkcionisanje, manje bolova i veću samostalnost u svakodnevnom životu, čak i kada je krivina na snimku ista kao pre godinu dana.

Skolioza vrata

Skolioza vrata, odnosno cervikalna skolioza, je manje poznat oblik ovog deformiteta. Retko se javlja kao primarna krivina. Češće nastaje kao kompenzatorna krivina, gde vratni deo kičme pokušava da “ispravi” ono što se dešava niže na kičmi. Kada postoji krivina u torakalnom ili lumbalnom delu, telo instinktivno traži način da glava ostane iznad sredine karlice, jer je to neophodno za ravnotežu i normalan vid. Vratni deo preuzima taj zadatak i sam se savija u suprotnom smeru, što vremenom dovodi do tegoba.

Simptomi skolioze vrata često se mešaju sa cervikalnim sindromom: glavobolje tenzionog tipa, bol koji se širi u ramena i lopatice, vrtoglavica, ukočenost vrata i ograničena pokretljivost glave. Kod nekih osoba se javlja i utrnulost ili mravinjanje u rukama zbog pritiska na nervne korenove u vratnom delu.

Kod cervikalnog sindroma lokalni tretmani često daju rezultat, dok kod skolioze vrata krivina ima koren niže na kičmi. Zato terapija u tim slučajevima radi na celokupnoj kičmi kao funkcionalnoj celini, jer se simptomi u vratu inače ponavljaju.

Šta je Cobb-ov ugao?

Kada lekar postavi dijagnozu skolioze, prvi broj koji ćeš čuti je Cobb-ov ugao. Reč je o standardizovanoj meri koja se izvodi sa rendgenskog snimka i pokazuje koliko je kičma odstupila od prave linije. Klasifikacija skolioze prema Cobb-ovom uglu određuje šta sledi u smislu praćenja i terapije.

Blaga skolioza (10-20°) najčešće zahteva samo redovno praćenje i korektivne vežbe. Kod dece u rastu prati se na svakih 6 meseci, jer krivina može da napreduje. Umerena skolioza (20-40°) traži aktivnu fizikalnu terapiju, a kod dece u rastu sa krivinom 25° i više često se preporučuje i ortopedski mider kao podrška. Kod odraslih sa umerenom skoliozom fokus je na smanjenju bola i zaustavljanju progresije. Teška skolioza (preko 40-50°) često znači da hirurška intervencija postaje opcija koja se ozbiljno razmatra, naročito kod adolescenata pre završetka rasta.

Kod odraslih Cobb-ov ugao više služi za praćenje progresije nego za određivanje terapije. Bol i funkcionalnost u svakodnevnom životu su važniji pokazatelji od samog broja na nalazu. Osoba sa krivinom od 18 stepeni može da ima izražene tegobe, a neko sa 30 stepeni može potpuno normalno da funkcioniše. Zato individualna procena uvek ima prednost nad automatskom interpretacijom brojeva.

Skolioza lečenje

Lečenje skolioze zavisi od više faktora: starosti, tipa krivine, stepena, da li je stanje stabilno ili progresivno, i da li postoje prateći simptomi poput bola ili neuroloških ispada. Univerzalan pristup ne postoji.

Kod dece u rastu, rad na terapiji može da zaustavi napredovanje krivine i u određenim slučajevima dovede do delimične korekcije, jer je kičma još uvek podložna uticaju ciljanih vežbi i biomehaničkih intervencija. Plan terapije zavisi od stepena krivine, uzrasta i toga koliko je detetu preostalo perioda rasta.

U Fizio Ahil centru proces uvek počinje pregledom i procenom, posle čega se pravi plan koji ima smisla za konkretnog pacijenta.

Fizioterapeut u Fizio Ahil centru Beograd palpacijom proverava asimetriju kičme i lopatica kod odrasle pacijentkinje sa skoliozom.

Skolioza vežbe i kineziterapija

Kineziterapija je najvažniji deo lečenja skolioze. Korektivne vežbe se prave individualno, prilagođeno tipu i lokaciji krivine, uzrastu i fizičkoj spremnosti. Cilj je jačanje dubokih stabilizatora trupa, korigovanje mišićnog disbalansa između konkavne i konveksne strane krivine, vraćanje pravilnih obrazaca pokreta i rad na svesti o sopstvenom držanju.

Kod dece i adolescenata vežbe se sprovode sa pristupom prilagođenim uzrastu. Trudimo se da terapija ne bude prinuda nego deo nedeljne rutine koju dete prihvata. Roditelji dobijaju jasna uputstva šta dete može da radi kod kuće između tretmana, jer se skolioza kod dece rešava svakodnevnim radom, a ne samo na tretmanu.

Za održavanje rezultata u Fizio Ahil studiju postoje i grupne vežbe koje rade na stabilizaciji kičme, snazi dubokih mišića i kontroli pokreta.

Manualna i terapijska masaža

Paravertebralna muskulatura (mišići uz kičmu) kod skoliotične krivine radi asimetrično. Jedna strana je u stalnom spazmu i napetosti, druga je oslabljena i izdužena. Manualna masaža pomaže da se taj disbalans olakša, poboljša cirkulacija u tretiranoj regiji i smanji bol koji prati hronični spazam. Tretman se uvek dozira individualno, jer kod skolioze nije svaki pritisak prikladan; kod hipermobilnih segmenata i kod osteoporoze treba biti posebno pažljiv.

Magnetoterapija

Magnetoterapija deluje kroz antizapaljenjski i analgetski efekat, što može da pomogne kod bola koji prati skoliozu, posebno kod adultne i degenerativne forme. Pulsirajuće magnetno polje pomaže u smanjenju upalnih procesa u fasetnim zglobovima i mekim tkivima oko kičme, poboljšava cirkulaciju i podržava regenerativne procese. Tretman je bezbolan i ne izaziva subjektivne senzacije tokom primene.

TECAR terapija

TECAR terapija može da pomogne kod hroničnih bolova u lumbalnom delu, naročito kod degenerativne skolioze. Radiofrekventna energija prodire duboko u tkivo, ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju u zglobovima i okolnoj muskulaturi. Pacijenti tokom tretmana osećaju prijatnu toplotu, a olakšanje često traje i nekoliko dana nakon terapije.

Laseroterapija i elektroterapija

Laseroterapija deluje biostimulativno na ćelijskom nivou, smanjuje upalu i bol i može da bude koristan dodatak programu kod bolnih sindroma vezanih za skoliozu. Elektroterapija se primenjuje u različitim oblicima: TENS za kontrolu hroničnog bola, interferentne struje za rad u dubljim slojevima muskulature, galvanska struja za podršku procesima oporavka.

Kineziotejping

Kineziotejping, odnosno postavljanje elastičnih traka, koristi se kao podrška mišićima i kao alat za poboljšanje propriocepcije, odnosno svesti o položaju tela u prostoru. Kod skolioze trake mogu pomoći u boljoj aktivaciji oslabljenih mišića i podstaknuti pravilnije držanje. Posebno koristi sportistima i deci u procesu učenja pravilne posture.

Ako primetiš znake skolioze kod sebe ili svog deteta, prvi korak je pregled. Pozovi 064-1175-586 i zakaži termin u Fizio Ahil centru na Novom Beogradu, blok 22, između Beogradske arene i Sava centra.

Mider – kada da, a kada ne

Kod dece u periodu rasta sa krivinom između 25 i 40 stepeni, mider se često preporučuje kao podrška dok kičma još uvek raste, sa ciljem da se zaustavi napredovanje krivine. Treba znati da mider ne ispravlja postojeću krivinu, već pomaže da se spreči njeno dalje pogoršanje.

Kod odraslih se koristi ograničeno i ciljano, najčešće u kratkim periodima kada je bol jak, jer dugotrajno nošenje slabi mišiće trupa koje terapija upravo pokušava da ojača. Odluku o nošenju midera donosi fizijatar ili ortoped, a fizikalna terapija ide paralelno sa nošenjem midera.

Šta ne treba da radiš ako imaš skoliozu

Evo nekoliko stvari koje treba izbegavati:

  • ne kreći sa treningom u teretani bez prethodne procene, jer simetrična opterećenja koja izgledaju bezopasno mogu kod skoliotične kičme da pojačaju postojeću asimetriju; vežbe moraju biti prilagođene krivini
  • ne radi vežbe sa interneta bez dijagnoze, jer različite krivine traže različite vežbe, a ono što pomaže kod jedne osobe može da pogorša stanje kod druge
  • ne preskači kontrole samo zato što ne boli, jer kod dece u rastu skolioza može da napreduje brzo, bez bilo kakvih simptoma
  • ne oslanjaj se samo na mider, jer mider bez fizikalne terapije slabi mišiće trupa, a upravo ti mišići daju glavnu podršku kičmi kada se mider skine
  • ne čekaj da bol prođe sam od sebe, jer se kod adultne skolioze bol vremenom često pogoršava bez intervencije

Kako izgleda pregled i plan lečenja u Fizio Ahil centru

Kod skolioze univerzalan protokol ne postoji, jer svaki pacijent dolazi sa drugačijom dijagnozom, drugačijim ciljevima i drugačijom istorijom. Sve počinje pregledom i razgovorom, na osnovu kojeg se pravi individualan plan terapije prilagođen tipu i stepenu krivine, uzrastu i tegobama. Plan se prilagođava tokom procesa, jer broj i tip terapija prati to kako telo reaguje.

Fizio Ahil centar, Novi Beograd, blok 22, između Beogradske arene i Sava centra. Pozovi 064-1175-586 i dogovori pregled.

Fizikalna terapija za skoliozu u Beogradu, Novom Beogradu i Zemunu

Ako tražiš fizikalnu terapiju za skoliozu u Beogradu (11000), Fizio Ahil centar se nalazi na Novom Beogradu (11070), u bloku 22, između Beogradske arene i Sava centra. Pristup je dobar iz svih delova grada, bilo da dolaziš iz okolnih blokova, iz centra ili sa zemunske strane.

Za pacijente kojima je potrebna terapija skolioze na Novom Beogradu, naša lokacija je posebno pogodna, jer se nalazi u samom centru blokova, sa dobrom povezanošću autobuskim i tramvajskim linijama. Pacijenti iz Zemuna (11080) često biraju naš centar za terapiju skolioze jer smo udaljeni svega nekoliko minuta vožnje, bez potrebe za prelaskom u uži centar grada.

U Fizio Ahil centar redovno dolaze i pacijenti iz drugih krajeva Beograda i susednih opština:

  • Savski venac (11040)
  • Stari grad (11102)
  • Palilula (11060)
  • Čukarica (11030)
  • Rakovica (11090)
  • Voždovac (11010)
  • Vračar (11104)
  • Zvezdara (11050)
  • Surčin (11271)
  • Grocka (11306)

Često postavljana pitanja o skoliozi

Da li se skolioza može potpuno izlečiti?

Odgovor zavisi od uzrasta i tipa skolioze. Kod dece u rastu, pravovremenim i doslednim radom moguće je zaustaviti napredovanje krivine i u nekim slučajevima postići delimičnu korekciju, jer je kičma još uvek podložna uticaju ciljanih vežbi. Kod odraslih radiološka korekcija krivine više nije moguća, ali se kroz fizikalnu terapiju može značajno smanjiti bol, poboljšati funkcija i sprečiti dalja progresija. Skolioza je stanje sa kojim se može voditi aktivan život.

Koje vežbe su najbolje za skoliozu?

Univerzalan set vežbi koji odgovara svakome ne postoji. Vežbe za skoliozu moraju da se prilagode tipu krivine (C ili S, lokaciji, smeru rotacije), uzrastu i fizičkoj spremnosti. Generičke vežbe sa interneta mogu kod nekih pacijenata da pogoršaju asimetriju, jer ne uzimaju u obzir specifičnosti krivine. Individualni program kineziterapije kod fizioterapeuta daje pouzdaniji put, pogotovo kod dece u rastu i kod izraženijih krivina.

Kada treba početi sa fizikalnom terapijom kod skolioze kod dece?

Što ranije, to bolje. Čim se postavi dijagnoza i odredi stepen krivine, treba krenuti sa programom korektivnih vežbi. Kod dece u periodu rasta krivina može da napreduje brzo, pa pravovremena reakcija pravi razliku između stabilnog stanja i krivine koja zahteva intenzivniju intervenciju. Sumnja je dovoljan razlog za odlazak kod fizijatra, koji će proceniti da li je potreban rendgen i dalja dijagnostika.

Da li skolioza boli?

Kod dece i adolescenata skolioza često ne izaziva bol, što je jedan od razloga zašto se kasno prepoznaje. Kod odraslih je bol češće prisutan, posebno kod degenerativne skolioze. Jačina bola nije u direktnoj vezi sa stepenom krivine, pa osoba sa manjom krivinom može da ima ozbiljne tegobe, dok neko sa većom funkcioniše skoro bez bola. Zato se kod odraslih svaki slučaj posebno procenjuje pre nego što se predloži terapija.

Da li skolioza vrata izaziva glavobolje?

Da, naročito kada cervikalni deo kičme kompenzuje krivine niže dole. Skolioza vrata često uzrokuje glavobolje tenzionog tipa, ukočenost vrata, bol koji se širi u ramena i lopatice, a u nekim slučajevima i vrtoglavicu ili utrnulost u rukama. Terapija u tim slučajevima radi na celokupnoj kičmi, ne samo na vratu, jer simptomi u vratu često imaju koren u krivini na nižem nivou.

Koliko traje skolioza terapija u Fizio Ahil centru?

Plan terapije je uvek individualan i zavisi od više faktora, poput tipa i stepena krivine, uzrasta, intenziteta simptoma i toga kako telo reaguje na tretman. Kod dece program može da traje mesecima ili godinama uz periodične kontrole tokom celog perioda rasta. Kod odraslih se najčešće radi u serijama tretmana sa pauzama za održavanje rezultata, a tačan plan se dogovara nakon prvog pregleda na osnovu procenjene situacije.

Medicinska napomena

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje stručni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Individualni rezultati terapije mogu da variraju u zavisnosti od tipa i stepena skolioze, uzrasta pacijenta i opšteg zdravstvenog stanja. Pre započinjanja bilo koje terapije ili programa vežbi za skoliozu, obavezna je konsultacija sa lekarom specijalistom i pregled u Fizio Ahil centru Novi Beograd.

Leave a reply