
Prelom zgloba ruke: šta je loco typico i kako izgleda put do oporavka
Prelom zgloba ruke spada u jednu od najčešćih povreda sa kojima se susreću i ortopedi i fizioterapeuti. Desi se brzo, najčešće u sekundi nepažnje: kliznuš na ledu, sapletneš se o ivičnjak, dočekaš se na ispruženu ruku i osetiš oštar bol. Posle rendgena, lekar ti kaže da je u pitanju prelom radijusa na tipičnom mestu i da sledi gips.
Ono što mnogi ne znaju je da gips rešava samo prvi deo problema. Kost treba da zaraste, ali to samo po sebi ne znači da će ruka funkcionisati kao pre. Posle nedelja nepokretnosti, mišići slabe, zglob se ukoči, koža se promeni. Upravo tu počinje deo oporavka koji je jednako bitan kao i samo zarastanje kosti, a to je rehabilitacija.
Šta je fractura radii loco typico i zašto se ovaj prelom tako često dešava
Fractura radii loco typico, ili prelom radijusa na tipičnom mestu, je prelom koji nastaje na distalnom kraju palčane kosti (radijusa), otprilike tri centimetra iznad ručnog zgloba. Naziv “loco typico” dolazi iz latinskog i doslovno znači “na tipičnom mestu”, jer se radijus na tom delu najčešće lomi.
Mehanizam povrede je gotovo uvek isti: pad na ispruženu ruku, pri čemu se telo dočeka na koren šake. Sila udara se prenosi kroz ručni zglob direktno na distalni deo radijusa, koji pod tim opterećenjem puca. Prelom se prepoznaje po iznenadnom, oštrom bolu, otoku, ograničenom pokretu i ponekad vidljivom deformitetu u obliku viljuške (takozvani bajonet deformitet), gde je šaka pomerena unazad u odnosu na podlakticu.
Ova povreda pogađa širok raspon ljudi. Kod dece i mlađih osoba najčešće nastaje tokom sporta, voženje bicikla ili igre. Kod starijih osoba, naročito žena posle menopauze, čest uzrok je pad u kombinaciji sa osteoporozom, stanjem u kojem su kosti krhke i sklonije lomu čak i pri manjim udarima. Zima i poledica dodatno povećavaju broj ovih preloma, jer je klizav teren najčešći okidač za pad na ruku.
Prelom zgloba ruke se leči konzervativno (repozicija i gips) ili operativno (fiksacija pločicama i šrafovima), zavisno od toga da li je prelom stabilan ili nestabilan i da li je došlo do pomeranja fragmenata kosti. U oba slučaja, nakon zarastanja sledi fizikalna terapija i rehabilitacija, jer sama imobilizacija ostavlja posledice na mišiće, zglobove i okolno tkivo koje je potrebno sistematski rešavati.
Simptomi preloma ručnog zgloba na koje treba obratiti pažnju
Prelom zgloba ruke obično ima jasnu kliničku sliku koja se prepoznaje odmah posle povrede:
- jak, oštar bol koji se pojačava pri pokušaju pokreta ili pritisku na zglob
- brz otok oko ručnog zgloba, često praćen podlivom u prvim satima
- ograničena ili potpuno onemogućena pokretljivost šake
- vidljiva deformacija (pomeranje šake unazad u odnosu na podlakticu
- trnjenje ili utrnulost u prstima, što može ukazivati na pritisak na nerv
Ukoliko se posle pada na ruku pojavi bilo koji od ovih simptoma, potrebno je obratiti se lekaru. Rendgenski snimak potvrđuje dijagnozu i pokazuje da li je došlo do pomeranja fragmenata kosti, na osnovu čega se donosi odluka o daljem lečenju.
Šta se dešava tokom imobilizacije i zašto rehabilitacija počinje pre skidanja gipsa
Mnogi pacijenti razmišljaju o rehabilitaciji kao o nečemu što počinje tek kada se skine gips. U praksi, oporavak posle preloma zgloba ruke treba da počne dok je ruka još imobilisana.
Tokom nedelja provedenih u gipsu, mišići podlaktice i šake slabe jer ih ne koristiš. Zglobni prostor se smanjuje, a okolna tkiva gube elastičnost. Koža ispod gipsa menja strukturu, postaje zadebljana i suva. Što duže ruka stoji nepokretna, to su te promene izraženije i oporavak posle skidanja gipsa traje duže.
Zato se u Fizio Ahil centru u Beogradu preporučuje da pacijenti dođu na magnetoterapiju već u fazi imobilizacije. Magnetoterapija je jedna od retkih fizikalnih procedura koja deluje i kroz gips, stimuliše stvaranje koštanog kalusa, smanjuje bol i otok i poboljšava trofiku tkiva. Pored toga, tokom nošenja gipsa treba pokretati prste, lakat i rame, da bi se sprečila ukočenost zglobova koji nisu obuhvaćeni imobilizacijom, a preporučuju se i statičke (izometričke) kontrakcije mišića podlaktice, gde se mišić zateže bez pokreta u zglobu.
Rehabilitacija posle preloma zgloba: tri faze oporavka
Oporavak posle preloma radijusa na tipičnom mestu prolazi kroz tri faze, a svaka ima specifične ciljeve i metode. U Fizio Ahil centru Beograd svaki program rehabilitacije se pravi individualno, jer tempo oporavka zavisi od tipa preloma, načina lečenja (gips ili operacija), starosti, opšteg stanja organizma i discipline u sprovođenju vežbi.
Prva faza: dok je ruka u gipsu
Cilj ove faze je da se podrži zarastanje kosti i spreči dodatno slabljenje okolnih struktura. Magnetoterapija se primenjuje za stimulaciju koštanog kalusa i smanjenje otoka. Pokretanje prstiju, lakta i ramena održava cirkulaciju i sprečava ukočenost. Statičke kontrakcije mišića podlaktice pomažu da mišići ne atrofiraju potpuno.
Druga faza: nakon skidanja gipsa
Ovo je najintenzivniji period rehabilitacije. Zglob je ukočen, mišići su oslabljeni, koža je promenjena. Cilj je postepeno vraćanje pokretljivosti i funkcije. U ovoj fazi u Fizio Ahil centru Novi Beograd kombinuju se kineziterapija (najpre pasivne, pa aktivne vežbe), elektroterapija za smanjenje bola i poboljšanje cirkulacije, laseroterapija za regeneraciju tkiva, ultrazvučna terapija za opuštanje mekih tkiva i razmeškavanje priraslica, kriomasaža za kontrolu otoka, i manualna masaža za poboljšanje cirkulacije i smanjenje napetosti u muskulaturi cele ruke. Vežbe moraju biti dozirane i nikad ne idu preko granice bola.
Treća faza: vraćanje snage i pune funkcije
Kada se postigne zadovoljavajuća pokretljivost, prelazi se na vežbe sa opterećenjem, jačanje mišića cele ruke (ne samo šake) i postepeni povratak svakodnevnim aktivnostima, od okretanja ključa u bravi do kucanja na tastaturi i nošenja predmeta.

Terapije u Fizio Ahil centru za oporavak posle preloma zgloba
U Fizio Ahil centru u Beogradu rehabilitacija posle preloma zgloba ruke oslanja se na kombinaciju fizikalnih procedura i kineziterapije, a fizioterapeut bira protokol na osnovu faze oporavka, tipa preloma i trenutnog stanja pacijenta.
Kineziterapija kao osnova funkcionalnog oporavka
Kineziterapija je centralni deo rehabilitacije posle svakog preloma zgloba. Program vežbi se pravi individualno i prati tok oporavka: u ranoj fazi rade se pasivni pokreti koje izvodi fizioterapeut, zatim se uvode aktivne vežbe za povećanje obima pokreta (fleksija, ekstenzija, pronacija, supinacija), a u kasnijoj fazi vežbe sa opterećenjem za vraćanje mišićne snage. Svaka vežba je dozirana i ima progresiju u skladu sa brzinom oporavka. Cilj je da na kraju programa ruka ponovo može da obavlja sve svakodnevne funkcije bez bola i ograničenja.
Magnetoterapija za podršku zarastanju kosti
Magnetoterapija koristi impulsno elektromagnetno polje niske frekvencije koje stimuliše stvaranje koštanog kalusa i poboljšava oksigenaciju tkiva. Kod preloma zgloba ruke ova metoda je posebno dragocena jer se može primenjivati i dok je ruka u gipsu, što je čini jedinstvenom među fizikalnim procedurama. Smanjuje bol i otok, poboljšava trofiku kože i pruža podršku prirodnim procesima zarastanja kosti. Može se primenjivati svakodnevno, ne izaziva subjektivne senzacije i nema gotovo nikakvih kontraindikacija kod preloma.
Pozovi 064-1175-586 i zakaži pregled. Nalazimo se u Beogradu, blok 22, između Beogradske Arene i Sava Centra.
Elektroterapija za smanjenje bola i stimulaciju oporavka
Elektroterapija se kod preloma zgloba ruke primenjuje u više oblika, zavisno od faze. Interferentne struje i magnetoterapija se mogu koristiti i kada je metal prisutan u tkivu (kod operativno lečenih preloma sa pločicama i šrafovima), što ih čini posebno značajnim u ranoj fazi. TENS (transkutana električna nervna stimulacija) pomaže u kontroli bola i može se primenjivati više puta dnevno. Dijadinamičke struje smanjuju otok i podstiču zarastanje, a elektrostimulacija pomaže u aktivaciji oslabljenih mišića podlaktice i šake.
Laseroterapija za regeneraciju mekih tkiva
Laseroterapija deluje biostimulativno na oštećene ćelije, smanjuje bol i zapaljenje i ubrzava regeneraciju mekih tkiva oko mesta preloma. Kod preloma radijusa posebno je korisna za smanjenje otoka i hematoma nakon skidanja gipsa, kao i za poboljšanje stanja kože koja je tokom imobilizacije izgubila elastičnost. Lasersko zračenje prodire do dubokih slojeva tkiva sa minimalnim uticajem na zdrave okolne strukture.
Ultrazvučna terapija za opuštanje ukočenih struktura
Ultrazvučna terapija koristi zvučne talase koji prodiru u dublje slojeve tkiva i izazivaju mikromasažu mišića, ligamenata i tetiva. Kontinuirani ultrazvuk stvara toplotu koja opušta mišiće u spazmu i povećava elastičnost kolagena u ožiljnom tkivu, što je naročito korisno za razbijanje priraslica koje nastaju tokom imobilizacije. Impulsni ultrazvuk podstiče regeneraciju i može se koristiti i u ranijim fazama oporavka.
Naš fizioterapeutski centar se nalazi u Beogradu, blok 22, između Beogradske Arene i Sava Centra. Zakaži pregled na 064-1175-586.
Kriomasaža za kontrolu otoka i bola
Kriomasaža se primenjuje kontrolisanom masažom formiranim ledom direktno po koži. Kod preloma zgloba ruke koristi se za smanjenje otoka i bola koji su prisutni nakon skidanja gipsa. Hladnoća sužava krvne sudove i ograničava širenje upale, a nakon uklanjanja leda dolazi do reaktivne hiperemije, pojačane cirkulacije koja donosi kiseonik i hranljive materije i podržava regeneraciju tkiva. Doziranje je strogo individualno, jer je kod nekih pacijenata senzibilitet kože narušen nakon dužeg nošenja gipsa.
Manualna masaža za oporavak muskulature cele ruke
Manualna masaža se kod preloma zgloba ruke ne fokusira samo na mesto povrede. Posle nedelja imobilizacije, napetost i slabost zahvataju celu ruku, od prstiju do ramena. Terapeut rukama radi na poboljšanju cirkulacije, smanjenju napetosti u muskulaturi podlaktice i nadlaktice, i povećanju elastičnosti mekih tkiva. Manualna masaža se uvodi postepeno, sa blagim pritiskom u ranoj fazi, koji se povećava kako oporavak napreduje.
Kineziotejping kao podrška tokom oporavka
Kineziotejping podrazumeva postavljanje elastičnih traka na povređeni deo ruke. Trake podižu površinske slojeve kože i fascije, čime smanjuju pritisak na receptore za bol i poboljšavaju lokalnu cirkulaciju i limfnu drenažu. Kod preloma zgloba ruke, kineziotejping pomaže u smanjenju rezidualnog otoka nakon skidanja gipsa i pruža dodatnu podršku oslabljenom zglobu bez ograničavanja pokreta, što je bitna razlika u odnosu na klasične zavoje koji imobilišu.
Fizio Ahil centar, Beograd, blok 22, između Beogradske Arene i Sava Centra. Pozovi 064-1175-586 i dogovori termin.
Komplikacije koje mogu nastati ako se rehabilitacija odlaže
Posle preloma zgloba ruke, rehabilitacija nije stvar izbora. Svaki dan koji prođe bez pravovremeno započete terapije povećava rizik od komplikacija koje kasnije značajno otežavaju oporavak.
Kontraktura zgloba je najčešća komplikacija. Zglob koji se ne pokreće dovoljno dugo gubi obim pokreta, a okolna tkiva se skraćuju i ukrućuju. U nekim slučajevima pacijent nikada ne dobije punu pokretljivost ručnog zgloba, što se ogleda u nemogućnosti da do kraja okrene ključ u bravi, koristi šrafciger, radi sklekove ili se osloni na dlan.
Atrofija mišića nastaje kao posledica neaktivnosti tokom imobilizacije. Mišići podlaktice i šake vidljivo gube obim i snagu, a njihov oporavak zahteva sistematski rad kroz kineziterapiju.
Algodistrofični sindrom (Sudekov sindrom, CRPS) je retka, ali ozbiljna komplikacija koja se tipično javlja nakon preloma ručnog zgloba. Karakteriše ga izražen bol, otok, promena boje kože, pojačano znojenje i postepena ukočenost zglobova. Rano prepoznavanje i pravovremena reakcija su od suštinskog značaja.
Loše zarastanje preloma u nepravilnom položaju može dovesti do trajnog deformiteta i funkcionalnih ograničenja. Redovne kontrole kod ortopeda i blagovremeno otpočinjanje fizikalne terapije smanjuju rizik od ovog ishoda.
Koliko traje oporavak posle preloma ručnog zgloba
Imobilizacija gipsom kod fractura radii loco typico traje najčešće oko mesec dana, ponekad i duže, zavisno od tipa preloma i toka zarastanja. Ono što mnogi pacijenti ne očekuju je da rehabilitacija posle skidanja gipsa traje otprilike duplo duže od same imobilizacije. To znači da za nekomplikovan prelom zgloba ukupan period oporavka može trajati od šest do osam nedelja od dana povrede do pune funkcionalnosti, pod uslovom da nije bilo komplikacija i da se rehabilitacija sprovodila dosledno.
Kod složenijih preloma, operativno lečenih ili praćenih komplikacijama, oporavak može trajati i znatno duže. Strpljenje i doslednost su ključni. Svaka vežba mora biti dozirana, progresija mora pratiti tempo zarastanja, i nikada se ne ide preko granice bola. U Fizio Ahil centru Zemun plan rehabilitacije se prilagođava tokom procesa na osnovu napretka, jer oporavak ne teče istom brzinom kod svih pacijenata.
Prevencija preloma zgloba ruke
Prelom zgloba ruke se ne može uvek sprečiti, ali se rizik može značajno smanjiti.
Osteoporoza je jedan od najznačajnijih faktora rizika, naročito kod žena posle menopauze. Kosti koje su izgubile gustinu i čvrstinu lome se lakše, čak i pri blagom padu. Redovna DEXA osteodenzitometrija, ishrana bogata kalcijumom i vitaminom D, i fizička aktivnost koja jača kosti i poboljšava ravnotežu mogu da smanje rizik od osteoporotskih preloma.
Kod mlađih osoba, zaštitna oprema tokom sporta (štitnici za zglobove pri rolanju, skijanju, biciklizmu) i razvijanje motoričkih sposobnosti pomažu u prevenciji. Tokom zime, adekvatna obuća sa neklizajućim đonom i oprez na zaleđenim površinama smanjuju šansu za pad.
Vežbe ravnoteže i jačanje mišića nogu i trupa su korisne za sve uzraste, jer osobe sa boljom ravnotežom i mišićnom snagom često uspevaju da se “uhvate” kada se sapletu i izbegnu pad.
Fizikalna terapija u Beogradu za oporavak posle preloma zgloba
Ako tražiš fizikalnu terapiju u Beogradu (11000) za oporavak posle preloma zgloba ruke, Fizio Ahil centar se nalazi na Novom Beogradu (11070), u bloku 22, između Beogradske Arene i Sava Centra. Do nas se lako stiže iz svih delova grada, bilo da dolaziš iz okolnih blokova, iz centra ili sa druge strane reke.
Za pacijente kojima je potrebna fizikalna terapija na Novom Beogradu, naša lokacija je posebno pogodna jer se nalazi u samom srcu novog dela grada, sa dobrom povezanošću autobuskim i tramvajskim linijama. Pacijenti iz Zemuna (11080) takođe često biraju naš centar za fizikalnu terapiju jer smo udaljeni svega nekoliko minuta vožnje, bez potrebe za prelaskom u uži centar grada.
U Fizio Ahil centar redovno dolaze i pacijenti iz drugih krajeva Beograda i susednih opština:
- Savski venac (11040)
- Stari grad (11102)
- Palilula (11060)
- Čukarica (11030)
- Rakovica (11090)
- Voždovac (11010)
- Vračar (11104)
- Zvezdara (11050)
- Surčin (11271)
- Grocka (11306)
Često postavljana pitanja o prelomu zgloba ruke
Kada treba početi sa fizikalnom terapijom posle preloma zgloba?
Fizikalna terapija ručnog zgloba može da počne i dok je ruka u gipsu. Magnetoterapija se primenjuje za stimulaciju zarastanja kosti i smanjenje otoka, a pokretanje prstiju, lakta i ramena održava cirkulaciju i sprečava ukočenost zglobova koji nisu imobilisani. Intenzivnija rehabilitacija, koja uključuje kineziterapiju i druge fizikalne procedure, počinje nakon skidanja gipsa.
Koliko dugo traje rehabilitacija posle preloma radijusa loco typico?
Rehabilitacija nakon fractura radii loco typico traje individualno, ali opšte pravilo je da oporavak posle skidanja gipsa traje otprilike duplo duže od perioda imobilizacije. Kod nekomplikovanog preloma zgloba, to znači da se funkcionalni oporavak može očekivati za šest do osam nedelja od dana povrede, uz doslednu fizikalnu terapiju i vežbe.
Da li je normalno da me ručni zglob boli i posle skidanja gipsa?
Bol, ukočenost i otok posle skidanja gipsa su uobičajena pojava. Tokom imobilizacije zglob je bio nepokretan, mišići su oslabili, a tkiva su izgubila elastičnost. Fizikalna terapija i postepene vežbe pomažu u smanjenju tih tegoba. Ako je bol izražen, praćen jakim otokom, promenom boje kože ili pojačanim znojenjem, potrebno je obratiti se lekaru jer to može ukazivati na komplikaciju.
Koje vežbe pomažu u oporavku posle preloma ručnog zgloba?
Vežbe za prelom ručnog zgloba obuhvataju pokrete fleksije i ekstenzije (savijanje i opružanje), pronacije i supinacije (okretanje dlana nadole i nagore), kao i vežbe za jačanje stiska šake i pokretljivost prstiju. U ranoj fazi rade se lagano i bez opterećenja, a postepeno se uvode vežbe sa otporom. Program vežbi treba da bude prilagođen dijagnozi i da ga vodi fizioterapeut, jer pogrešan izbor ili preterano opterećenje mogu da uspore oporavak.
Može li se prelom zgloba ruke potpuno izlečiti?
Kod većine nekomplikovanih preloma, uz pravilno lečenje i doslednu rehabilitaciju, moguće je povratiti punu pokretljivost i funkciju ručnog zgloba. Kod složenijih preloma ili kada je rehabilitacija odložena, oporavak može biti nepotpun. Redovne kontrole kod ortopeda i fizioterapeuta i strpljiv rad na vežbama su ono što u najvećoj meri utiče na krajnji rezultat.
Koje terapije se koriste za rehabilitaciju nakon preloma zgloba u Fizio Ahil centru Beograd?
U Fizio Ahil centru u Beogradu rehabilitacija nakon preloma zgloba ruke se sprovodi kombinacijom kineziterapije i fizikalnih procedura prilagođenih fazi oporavka. Koriste se magnetoterapija (moguća i dok je ruka u gipsu), elektroterapija, laseroterapija, ultrazvučna terapija, kriomasaža, manualna masaža i kineziotejping. Pre početka rehabilitacije obavezan je pregled i razgovor, na osnovu čega se pravi individualni plan terapije za svakog pacijenta.
Pozovi 064-1175-586 i zakaži pregled. Fizio Ahil centar, Beograd, blok 22, između Beogradske Arene i Sava Centra.
Medicinska napomena
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje profesionalni medicinski savet. Sadržaj je pripremljen u saradnji sa stručnim timom Fizio Ahil centra Beograd, pod nadzorom višeg fizioterapeuta sa dugogodišnjim iskustvom. Pre započinjanja bilo koje terapije ili vežbi, obavezno se konsultuj sa svojim lekarom ili kvalifikovanim stručnjakom.
Leave a reply
